Ekološki pripravci i gnojiva za jedini održiv način poljoprivredne proizvodnje

IMG00278-20120528-1327

Danas, u vremenu interneta, kada su nam mnoge informacije dostupne, kada svakodnevno možemo čitati o štetnosti različitih kemijskih dodataka prehrani i dodataka u procesu proizvodnji hrane vrlo je važno u brdu svakakvih informacija detektirati one važne i korisne za naš život i zdravlje. Svakodnevni smo svjedoci povećanja svjesnosti o utjecaju prehrane na naše zdravlje. Hrana je nešto bez čega ne možemo, kao potrošači imamo pravo na informaciju od kud potječe i na koji način je proizvedena. Često, takve informacije nemamo.

Razloga tome ima više. Jedan je senzacionalistički način novinarstva, pri čemu se često zanemari bit i točnost informacija pa se širu javnost često dovodi do dezinformacija na kojima ljudi temelje mišljenje. Bez obzira na to, postoje udruge i institucije koje daju istinite i korisne informacije pa ljudi koji doista brinu o tome što unose u svoj organizam mogu doći i do informacija koje ih zanimaju.

protect-450594_1920

Način poljoprivredne proizvodnje koja je nažalost najzastupljenija u Hrvatskoj nazivamo konvencionalna poljoprivredna proizvodnja. Kao takva odavno je u svijetu proglašena načinom proizvodnje koji nije održiv. Naime, u svijetu zapravo ovakva poljoprivredna proizvodnja ni ne postoji već je integrirana proizvodnja standard, s težnjom prema ekološkom načinu proizvodnje.

Do ove je godine Republika Hrvatska poticala prelazak konvencionalnih poljoprivrednih proizvođača na integrirani način proizvodnje koji se smatra stepenicom prema ekološkom načinu proizvodnje. Odnosno u integriranoj proizvodnji postoje ograničenja po pitanju gnojidbe i korištenja sredstva za zaštitu bilja, dok u konvencionalnoj proizvodnji nema ograničenja ni kontrole. Obzirom da integrirani proizvođači više nisu novčano poticani od strane države, možemo pretpostaviti da će se broj takvih proizvodnja smanjiti. Da je konvencionalan način proizvodnje neodrživ dokazuje i provedba „Nacionalne strategije održive upotrebe pesticida“  koja za cilj ima smanjenje količine korištenih pesticida. Osim toga provedbom tog plana evidentirati će se sve osobe koje koriste pesticide imenom i prezimenom. Drugim riječima napravit će se registar količine kupljenih i korištenih pesticida.

Ključ uspjeha konvencionalne proizvodnje je u specijalizaciji proizvodnje, koja uz pomoć upotrebe mehanizacije, pesticida, mineralnih gnojiva, koncentrata, novostvorenih sorti I pasmina te ogromnih količina energije uspijeva postići visoke prinose. Konvencionalan način proizvodnje potpuno se emancipirao od osnovnih bioloških procesa, na način da se ne prilagođava okolišu nego prirodu I okoliš prilagođava sebi.

U Hrvatskoj od ukupne poljoprivredne površine koja je po podacima Ministarstva poljoprivrede iznosila 1.240.452,00 ha, ekološka proizvodnja zauzima 4,03% odnosno cca 51.000,00 ha. U „Akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje 2011-2016“ koju je izdalo Ministarstvo poljoprivrede 2011. godine cilj je bio da do 2016 godine barem 8 % površina poljoprivredne proizvodnje bude pod ekološkom poljoprivredom. Za sada situacija nije takva.

gnojidba-granosano

Ako sve parametre zbrojimo i oduzmemo, konvencionalna proizvodnja dala je trenutačan zamah i trenutačne uspjehe. Korist koju su poljoprivrednici imali takvim načinom proizvodnje zapravo ih je sada doveo do problema jer cijena koju je platio okoliš tim načinom proizvodnje, sada plaća poljoprivrednik višestruko. Okolišni resursi su dovedeni do neobnovljivih granica , jer je svojom megalomanijom proizvođač bezobzirno mijenjao okoliš. Posljedica takvog načina gospodarenja postajemo svjesni unatrag par godina. Tlo nam je nepovratno zasićeno i zagađeno teškim metalima, nepovratno zbog činjenice da za sada nemamo adekvatne načine uklanjanja teških metala iz zemlje, gubitak plodnosti tla, pojačana erozija,  podzemne vode onečišćene su upotrebom različitih herbicida i pesticida, korištenjem neselektivnih pesticida nepovratno su izumrli neki korisni organizmi i upravo je zbog tog razloga došlo do većih masovnih pojava nekih invazivnih štetnih organizama i ono najgore ostaci pesticida u hrani dokazano nepovoljno utječu na naše zdravlje.

Najveći socijalni problem koji je konvencionalna poljoprivreda napravila je opustošenje ruralnih područja i osiromašivanje poljoprivrednika i obezvređivanja poljoprivrednog proizvoda.

Svi organizmi u prirodi su nekad bili u ravnoteži. Korištenjem raznih neselektivnih pesticida i kemijskih pripravaka u cilju što većih prinosa narušena je prirodna ravnoteža, a posljedice te neravnoteže možemo detektirati u masovnim pojavama velikog broja štetnih organizama za koje na kraju ni kemijskim pripravcima ne možemo naći rješenje.

Ekološki način proizvodnje jedini je održivi način proizvodnje

Ekološka poljoprivreda nije samo izostavljanje kemikalija, mineralnih gnojiva i hormona,  već je gospodarenje koje zahtjeva posebnu pažnju i odnosi se na cjelokupnu proizvodnju. Organska/ekološka/biološka poljoprivreda nema za cilj proizvesti samo kvalitetnu hranu, već kvalitetnu hranu na kvalitetan način. Sustav poljoprivredne proizvodnje gdje se nastoji maksimalno iskoristiti potencijal ekosustava, stimulirajući, jačajući i harmonizirajući biološke procese. Udio poljoprivredne proizvodnje u svakoj se državi članici povećava, jer zadnjih godina potražnja potrošača za zdravom hranom je u značajnom porastu. Osnovni razlozi povećanja udjela bioloških preparata u poljoprivrednoj proizvodnji za to su da takvi pripravci NE ostavljaju neželjene tragove u hrani, nemaju štetni učinak na čovjeka, okoliš i korisne organizme. Dobiveni su iz potpuno prirodnih izvora i potpuno su u skladu sa prirodom.

20150618_165057

Mi u firmi Proeco d.o.o. surađujemo s najvećim proizvođačima ekoloških sredstava za zaštitu i njegu biljaka. U širokoj paleti organskih gnojiva, ekoloških ojačivača bilja, ekoloških sredstava za zaštitu bilja za svaku se problematiku u poljoprivrednoj proizvodnji mogu naći rješenja.

Veliki je pritisak što se tiče proizvodnje hrane. Navikli smo imati gotovo svo voće i povrće u velikim supermarketima tokom cijele godine bez obzira na sezonski karakter voća i povrća. Takav način gospodarenja koristi velike količine energije, znatno poskupljuje proizvodnju, a konačni produkt se ne može mjeriti sa sezonskom proizvodnjom.

Na žalost još uvijek je kod konvencionalnih poljoprivrednih proizvođača uvriježeno mišljenje da su sredstva za ekološku proizvodnju neučinkovita, no pokusi dokazuju potpuno suprotno. Mnogo puta smo imali situaciju da se ljudi odluče za ekološki pripravak jer s kemijskim pripravcima nisu riješili problem i kada probaju ekološke pripravke više se ne vraćaju na kemijske.

Nije nam cilj pričati samo o negativnim činjenicama kemijskih pripravaka i negativnim posljedicama konvencionalne proizvodnje, no smatramo da svatko mora imati informaciju. Informaciju koja je transparentna i pravovaljana. Odgovornost je svakog proizvođača hrane da odluči na koji način želi proizvoditi hranu, te o tome istinito i transparentno izvještavati svoje kupce.

20150623_093952

S druge strane kupac mora imati pravu informaciju, mora poznavati način proizvodnje i kvalitativnu vrijednost iste. Mora biti svjestan da će u svakom proizvodu dobivenim u proizvodnom ciklusu u kojem se koriste kemijski pripravci biti određenih ostataka. Možda će ti ostaci biti u dozvoljenim količinama (ispod MDK vrijednosti), no svakako će ih biti. Da su ostaci pesticida doista unutar dozvoljenih količina bilo bi čak i dobro, no problem nastaje kada shvatimo da su MDK vrijednosti jednake za odraslog čovjeka koji ima 90 kilograma i malo dijete sa svojih 10 kilograma. Sad možemo razumjeti zbog čega su kemijski pripravci u proizvodnji hrane za djecu zabranjeni. 

Ukoliko se kemijski pripravci adekvatno koriste mogu riješit problem u onim situacijama kada biološki preparat iz nekog razloga popusti. No oni trebaju biti zadnja mjera kojom se nešto treba rješavati, a ne kao što je danas kod nas – prva mjera. Često ekološki preparati nalaze rješenja i tamo gdje kemijski ne može.

Pripravci koje nudimo za prihvatljiviju proizvodnju ne sadrže toksične tvari, ne ostavljaju ostatke u hrani i potpuno su prirodnog porijekla.

Na taj način povećat će se bioraznolikost u povrtnjaku ili voćnjaku, uravnotežit će odnos korisnih i štetnih kukaca i smanjiti velike epidemijske količine štetnih organizama.

Važno je znati da samo na zdravom tlu može se uzgojiti zdrava hrana.