Opasan štetnik koštičavog voća – žilogriz (Capnodis tenebrionis)

Porastom temperatura odrasli kornjaši žilogriza postaju aktivni i počinju raditi štete na koštičavom voću  grizući peteljke lišća i mlade izboje.  Upravo sada je vrijeme za praćenje pojave odraslih štetnika, te biološko suzbijanje  njihovih ličinki pomoću entomopatogenih nematoda. 

Žilogriz je vrlo opasan štetnik koštičavog voća, standardno na mediteranskom području, iako  se u zadnje vrijeme sve više javlja i u kontinentalnom dijelu.

Spada u red kornjaša, tijela dugačkog 2-3 cm, crne boje, zaštićeno čvrstim hitinskim oklopom. Vratni štit ima sivkasto bjeličastu prevlaku s crnim kvržicama. Jaja su bijela, ovalna, veličine 1-1,5 mm. Ličinka je bijela do blijedo žuta, bez nogu, topuzastog izgleda i plosnatog tijela. Može narasti do 7 cm. Glava ličinke je velika s jakim usnim aparatom kojim se hrani na korijenu debla.

Odrasli kornjaši grizu peteljke lišća i mlade izboje dok najveće štete čine njihove ličinke koje se u tlu zadržavaju jednu do dvije godine hraneći se korijenom i praveći hodnike. Mogu dospjeti i u korjenov vrat i stablo ispod ili iznad površine zemlje. 

Simptomi napada uočavaju se tek kada ličinke naprave određenu štetu. Napadnuta stabla se postupno suše i na kraju propadaju. Što je napadnuto stablo mlađe, to prije dolazi do njegovog propadanja. Obično se počinju sušiti vršne grane, smanjuje se površina lista, pa se često može zamijeniti sa simptomima Monilie laxepalež grančica. Na deblima višnje i trešnje, će kod napada žilogriza doći do lučenja smole.

Žilogriz se može suzbijati primjenom različitih mjera: mehaničkih, agrotehničkih i biološki – primjenom entomopatogenih nematoda.

  • Mehaničko suzbijanje se sastoji u skupljanju odraslih kornjaša ili u sprečavanju ženki da jaja odlažu u neposrednu blizinu voćaka odnosno na prizemni dio stabla. U tu svrhu donji dio stabla i tlo oko njega prekriva se crnom PVC folijom ili se preko nje stavi PVC mreža s okcima promjera do 2 mm.
  • Od agrotehničkih mjera češća površinska obrada, a posebno navodnjavanje doprinose smanjenju napada žilogriza.
  • Ove navedene mjere imaju preventivni karakter.
  • S obzirom da nema registriranih sredstava za kemijsko suzbijanje žilogriza, biološke mjere suzbijanja žilogriza se sastoje u primjeni entomopatogenih nematoda Steinernema carpocapsae koje se nalaze na našem tržištu pod trgovačkim nazivom Nemastar®. Njime se suzbijaju ličinke žilogriza.

Način djelovanja entomopatogenih nematoda na ličinke žilogriza

Nakon aplikacije u tlo, nematode aktivno traže ličinke žilogriza, prodiru u njih kroz prirodne otvore (traheje, anus, usta) i u tijelu se razmnožavaju. Razmnožene nematode nakon što unište parazitiranu ličinku žilogriza, traže novog domaćina.

Primjena entomopatogenih nematoda je vrlo jednostavna, vrši se standardnim uređajima koji se koriste i za aplikaciju kemijskih pripravaka, kao i uređajima za navodnjavanje ili zalijevanjem. S obzirom da su nematode duljine do 0,7 mm potrebno je ukloniti sve zaslone (mrežice) ispred mlaznica, a na atomizerima izvaditi filtere. Maksimalni dozvoljeni pritisak kod aplikacije je 5 bara. Nematode apliciramo kad je oblačno ili u sumrak jer ih ultraljubičasto zračenje oštećuje. Nematodama se tretira tlo oko stabla, a nakon aplikacije nematoda potrebno je još jednom zaliti običnom vodom kako bi se nematode lakše ‘uplavile’ u tlo.

Vrijeme tretiranja

Idealno vrijeme suzbijanja ličinki je krajem rujna i tijekom listopada. Povoljna temperatura tla je 12oC – 28oC. Kod viših temperatura tla slabi djelovanje nematoda. Tretiranje je potrebno ponoviti opet u proljeće kad temperature tla prijeđu 12oC.

Jesen i proljeće je kišniji period, a temperature tla povoljne, pa je to optimalno vrijeme za primjenu nematoda.

Infektivne ličinke entomopatogenih nematoda za aktivno kretanje tlom moraju biti okružene filmom vode, te zbog toga život nematoda ovisi o prisutnosti vode. Prilikom tretiranja suhih tla, potrebno je osigurati dovoljnu količinu vode kako bi se održavala vlažnost kroz duži period (barem 14 dana).

U suhim uvjetima nematode su neaktivne.

U potrazi za štetnikom-domaćinom u čije tijelo ulaze kroz prirodne otvore, parazitiraju ih i u njima se razmnožavaju, u tlu mogu preživjeti od nekoliko dana do nekoliko tjedana.

Potrebne količine nematoda:

  • za 1. aplikaciju u jesen: 5 milijuna nematoda po stablu
  • 2. aplikacija u proljeće: 2 milijuna nematoda po stablu
  • 3. aplikacija u jesen: 2 milijuna nematoda po stablu

Brojnim istraživanjima u svijetu dokazano je da entomopatogene nematode imaju slijedeće prednosti u odnosu na kemijske pripravke:

  • Djeluju brzo i učinkovito kroz duže razdoblje (razmnožavanjem se same obnavljaju)
  • Imaju visok potencijal razmnožavanja
  • Imaju široku listu domaćina
  • Nisu štetne za druge žive organizme niti za okoliš
  • Nema opasnosti od rezidua
  • Jednostavno se primjenjuju
  • Nije potrebno vrijeme čekanja od primjene do sjetve ili sadnje
  • Kompatibilne su s mnogim kemijskim pripravcima

Zbog svih navedenih prednosti kao i zbog ograničavanja upotrebe pesticida, a osobito u integriranoj i ekološkoj proizvodnji dolazi do sve veće upotrebe entomopatogenih nematoda ili entomo insekticida u suzbijanju štetnih insekata.

Na hrvatskom su tržištu dostupne entomopatogene nematode za biološko suzbijanje štetnih insekata na poljoprivrednim kulturama. One se  u prodaji nalazepod slijedećim trgovačkim nazivima:

Nemacel – za suzbijanje ličinki male crne mušice (Bradysiaspp., lycoriellaspp.) kod aproizvodnje šampinjona
Nemaflor – za suzbijanje kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)
Nemagreen – za suzbijanje ličinki hrušta
Nemaplus – za suzbijanje ličinke male crne mušice kod proizvodnje povrća i cvijeća
Nemapom – za suzbijanje ličinki jabučnog savijača
Nemastar – za suzbijanje rovca, žilogriza, usjevnih sovica, sovice ipsilon, proljetne sovice i livadnog komara
Nematop – za suzbijanje ličinki pipa