žilogriz – Proeco https://www.proeco.hr Profesionalni preparati za ekološki uzgoj bilja Wed, 09 Sep 2026 08:33:47 +0000 hr hourly 1 Žilogriz se širi kontinentalnom Hrvatskom – kako prepoznati i suzbiti opasnog štetnika koštičavog voća? https://www.proeco.hr/zilogriz-se-siri-kontinentalnom-hrvatskom-kako-prepoznati-i-suzbiti-opasnog-stetnika-kosticavog-voca/ Thu, 27 Aug 2026 13:39:02 +0000 https://www.proeco.hr/?p=4334 Žilogriz (Capnodis tenebrionis) dugo je bio poznat prvenstveno kao štetnik mediteranskog područja, no posljednjih godina njegovo širenje prema kontinentalnim područjima postaje sve izraženije.

Prvi nalaz žilogriza u istočnoj Hrvatskoj zabilježen je krajem travnja 2025. godine u nasadu šljive na području Batine u Baranji. Od tada je štetnik pronađen na još četiri lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji, u nasadima šljive, badema i marelice. Tijekom monitoringa prikupljeno je približno 180 odraslih jedinki, što upućuje na to da je na tom području već uspostavljena stabilna populacija.

Širenju ovog izrazitog termofilnog štetnika pogoduju visoke temperature i sve izraženija sušna razdoblja. Zbog toga praćenje njegove prisutnosti postaje važno ne samo u priobalju, već i u kontinentalnim nasadima koštičavog voća.

Koje voćne vrste napada žilogriz?

Žilogriz pripada porodici krasnika (Buprestidae) i jedan je od opasnijih štetnika koštičavog voća

Posebno mogu biti ugroženi nasadi:

  • Marelice
  • Breskve
  • Šljive
  • Trešnje
  • Višnje
  • Badema

Odrasle jedinke mogu se hraniti i drugim biljkama iz porodice Rosaceae, no najveće gospodarske štete povezane su s koštičavim voćem.

Kako prepoznati žilogriza?

Odrasli žilogriz je relativno velik, tamno obojen kornjaš. Nakon prezimljavanja odrasle jedinke hrane se na nadzemnim dijelovima biljke, pri čemu mogu oštećivati pupove, lisne peteljke i koru mladih izbojaka.

Takva oštećenja posebno mogu biti značajna u voćnim rasadnicima i mladim nasadima.

Kod starijih i razvijenijih stabala znatno veću opasnost predstavljaju ličinke koje se razvijaju u korijenu i području korijenovog vrata.

Zašto su ličinke žilogriza toliko opasne?

Nakon izlaska iz jaja mlade ličinke pronalaze korijen biljke i ubušuju se u biljno tkivo.

Ličinke se hrane na području ksilema i kambija korijena i korijenovog vrata. Oštećenjem tih tkiva postupno se narušava sposobnost stabla da normalno usvaja i provodi vodu i hraniva.

Upravo zato su štete od ličinki znatno opasnije od oštećenja koja uzrokuju odrasle jedinke. Kod jačeg napada može doći do postupnog slabljenja i konačnog sušenja cijelog stabla.

Posebno su osjetljiva mlada stabla jer ozbiljna oštećenja korijena mogu znatno brže dovesti do njihova propadanja.

Važno je prepoznati simptome koji mogu upućivati na napad

Početni simptomi nisu uvijek karakteristični za žilogriza pa ih je moguće zamijeniti s nedostatkom vode, hranjiva ili drugim problemima u nasadu.

Posebnu pozornost treba obratiti na:

  • Žućenje listova
  • Gubitak turgora i venuće
  • Sitnije ili slabije razvijene listove
  • Postupno slabljenje stabla
  • Sušenje mladih izbojaka i vršnih dijelova grana
  • Smolotok u području debla i korijenovog vrata
  • Postupno propadanje pojedinačnih stabala

Kod sumnjivih biljaka preporučuje se pregledati područje korijenovog vrata i korijena te utvrditi postoje li karakteristična oštećenja i ličinke.

Zašto se žilogriz pojavljuje sve sjevernije?

Žilogriz je izrazito termofilna vrsta kojoj odgovaraju visoke temperature i sušni uvjeti.

Prema podacima Savjetodavne, porast temperatura i sve češća izrazito sušna razdoblja pogoduju njegovu širenju. Tople zime te vrlo vruća i suha ljeta mogu povećati preživljavanje prezimljujućih stadija, ubrzati razvoj i pogodovati povećanju brojnosti populacije.

Zbog toga žilogriza više ne treba promatrati isključivo kao štetnika mediteranskog podneblja.

Kako smanjiti rizik i štete od žilogriza?

Suzbijanje žilogriza zahtjevno je upravo zbog njegove biologije. Ličinke se razvijaju zaštićene u području korijena, zbog čega ih je nakon ulaska u biljno tkivo teško dosegnuti.

Zbog toga se zaštita treba temeljiti na kombinaciji preventivnih, agrotehničkih, mehaničkih i bioloških mjera.

Savjetodavna također navodi da same kemijske mjere ne daju zadovoljavajuće rezultate te ističe potrebu za kombiniranim pristupom zaštiti.

a) Redovito pregledavajte nasad

Posebnu pozornost treba posvetiti oslabljenim stablima te biljkama koje pokazuju znakove venuća, žućenja, sušenja vršnih dijelova ili pojave smolotoka.

Pravodobno prepoznavanje problema omogućuje raniju reakciju prije nego što dođe do ozbiljnijih oštećenja korijenovog sustava

b) Održavajte stabla u dobroj kondiciji

Dugotrajna suša i nedostatak vode dodatno opterećuju biljku.

Odgovarajuće navodnjavanje, uravnotežena gnojidba i održavanje dobre kondicije nasada zato predstavljaju važan dio preventivnog pristupa, posebno na područjima na kojima je potvrđena prisutnost žilogriza

c) Mehaničko uklanjanje odraslih jedinki

U manjim nasadima moguće je ručno sakupljanje odraslih jedinki

Odrasli žilogrizi relativno su slabo aktivni, a pri uznemiravanju mogu pasti sa stabla i prividno se umrtviti, što olakšava njihovo sakupljanje. Ova mjera sama neće riješiti problem jačeg napada, ali može pridonijeti smanjenju populacije.

d) Biološko suzbijanje žilogriza entomopatogenim nematodama

Jednu od zanimljivijih mogućnosti biološkog suzbijanja predstavljaju entomopatogene nematode (EPN).

Entomopatogene nematode

Riječ je o mikroskopskim korisnim organizmima koji pronalaze odgovarajućeg domaćina, ulaze u njega i uz pomoć simbiotskih bakterija uzrokuju njegovo ugibanje.

Entomopatogene nematode posebno su zanimljive kod žilogriza upravo zato što mogu djelovati u području tla i korijena gdje se nalaze osjetljivi razvojni stadiji štetnika (ličinke).Znanstvena istraživanja pokazala su potencijal više vrsta EPN-a protiv Capnodis tenebrionis, uključujući Steinernema carpocapsae, a učinkovitost ovisi o vrsti i soju nematode, razvojnom stadiju štetnika, dozi, načinu primjene te uvjetima tla.

Nemastar – Steinernema carpoacapse

Za biološko suzbijanje ličinki žilogriza u Pro-eco ponudi dostupan je Nemastar, proizvod na bazi entomopatogene nematode Steinernema carpocapsae.

Nakon primjene nematode traže odgovarajućeg domaćina i prodiru u njegovo tijelo. U domaćinu oslobađaju simbiotske bakterije koje dovode do njegova ugibanja, nakon čega se nematode razmnožavaju i nastavljaju tražiti nove domaćine.

Kod žilogriza cilj primjene je područje tla i korijenovog sustava u kojem se nalaze ličinke.

Za uspješnost tretmana posebno su važni odgovarajuća temperatura i dovoljna vlažnost tla.

Entomopatogene nematode trebaju vlagu kako bi se mogle kretati kroz tlo i pronaći domaćina. Zato je potrebno osigurati odgovarajuću vlažnost prije i nakon primjene te se pridržavati aktualnih uputa za primjenu proizvoda.

Kada primijeniti Nemastar protiv žilogriza?

Termin tretiranja potrebno je uskladiti s biologijom štetnika, temperaturom i vlagom tla.

Zbog toga je kraj ljeta dobro vrijeme za pregled nasada i planiranje jesenske primjene, osobito ako su u nasadu primijećeni simptomi koji bi mogli upućivati na prisutnost žilogriza.

Kod primjene entomopatogenih nematoda protiv ličinki žilogriza tretira se područje tla oko stabla. Oko stabla preporučuje se oblikovati približno 1 m širok „vijenac”, odnosno prostor u kojem će se voda i otopina nematoda ravnomjerno zadržati i prodrijeti u zonu korijena.

Prije primjene tlo treba dobro navlažiti s približno 10–15 litara vode po stablu. Nakon što tlo upije vodu, primjenjuje se potrebna količina EPN-a razmućena u približno 10 litara vode po stablu. Nakon upijanja otopine površinu je potrebno ponovno zaliti s približno 10 litara vode, najkasnije unutar 30 minuta, kako bi se nematode s površine isprale u tlo i zaštitile od UV zračenja.

Sljedećeg dana preporučuje se ponovno zalijevanje s 10–15 litara vode po stablu, a u izrazito sušnim uvjetima zalijevanje treba dodatno ponoviti. Vlažnost tla jedan je od ključnih uvjeta jer je nematodama potrebna za kretanje i preživljavanje.

Potrebna količina nematoda prilagođava se starosti stabla:

  • do 5 godina – 2,5 milijuna EPN po stablu
  • do 10 godina – 5 milijuna EPN po stablu
  • starija stabla – 10–15 milijuna EPN po stablu.

Preporučeni termini primjene su u proljeće tijekom svibnja i lipnja te u jesen tijekom rujna i listopada. Tretiranje se prema potrebi može ponoviti i sljedećih godina.

Nematode nisu namijenjene samo žilogrizu

Različite vrste entomopatogenih nematoda djeluju na različite štetnike.

Osim Nemastara, u Pro-eco ponudi dostupne su i druge korisne nematode za biološko suzbijanje štetnika u poljoprivredi, hortikulturi i na travnatim površinama.

Primjerice, ovisno o ciljanom štetniku, dostupni su proizvodi poput:

Nemacel – za suzbijanje ličinki male crne mušice (Bradysiaspp., lycoriellaspp.) kod aproizvodnje šampinjona
Nemaflor – za suzbijanje kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis)
Nemagreen – za suzbijanje ličinki hrušta
Nemaplus – za suzbijanje ličinke male crne mušice kod proizvodnje povrća i cvijeća
Nemapom – za suzbijanje ličinki jabučnog savijača
Nemastar – za suzbijanje rovca, žilogriza, usjevnih sovica, sovice ipsilon, proljetne sovice i livadnog komara
Nematop – za suzbijanje ličinki pipa

Budući da nisu sve vrste nematoda učinkovite protiv istih štetnika, vrlo je važno prije narudžbe pravilno identificirati problem.

Pro-eco stručni tim može prema vrsti štetnika, površini, kulturi i uvjetima primjene preporučiti odgovarajuću vrstu nematoda i potrebnu količinu.

Sumnjate na prisutnost žilogriza u nasadu?

Ako ste primijetili simptome koji bi mogli upućivati na prisutnost žilogriza ili planirate jesensko biološko suzbijanje ličinki, obratite se Pro-eco stručnom timu.

Kontaktirajte nas

Prema broju i starosti stabala, uvjetima u nasadu i ciljanom štetniku pomoći ćemo vam odrediti odgovarajući proizvod, potrebnu količinu nematoda te način i termin primjene.

***

Budući da se radi o živim organizmima koji se naručuju prema prednarudžbama kupaca, preporučujemo pravodobno rezervirati potrebnu količinu za jesensku primjenu.

]]>