Proljetni mraz i niske temperature – kako ublažiti štete i osigurati oporavak biljaka

Dolaskom proljeća započinje intenzivna vegetacija biljaka, no istovremeno dolazi i do sve izraženijih vremenskih oscilacija. Nagli padovi temperature, kasni proljetni mrazovi pa čak i snježne oborine postaju sve češća pojava i predstavljaju ozbiljan izazov u poljoprivrednoj proizvodnji.

Biljke u fazi aktivnog rasta posebno su osjetljive na takve uvjete. Najveći rizik javlja se kod:

  • voćaka u fazi cvatnje i zametanja plodova
  • vinove loze u početnim fazama vegetacije
  • povrtlarskih kultura i presadnica
  • ratarskih kultura u ranoj fazi razvoja

Već temperature od -1 do -3 °C mogu uzrokovati oštećenja cvjetova i mladih plodova, dok jači mraz može dovesti do značajnog smanjenja prinosa, pa čak i gubitaka do 80%.

Kako biljka reagira na mraz?

Niske temperature uzrokuju oštećenja staničnih membrana, poremećaje u metabolizmu, smanjenje fotosinteze te zastoj u rastu i razvoju biljke.

U takvim uvjetima biljka troši velike količine energije na oporavak i regeneraciju, što usporava njezin daljnji razvoj i može negativno utjecati na prinos. Upravo zato pravovremena intervencija ima ključnu ulogu u ublažavanju posljedica stresa.

Strategija: preventiva i oporavak

Najbolji rezultati u ublažavanju navedenih šteta od mraza postižu se kombinacijom pravovremene preventive i učinkovite regeneracije nakon stresnog događaja. Biljke koje su unaprijed pripremljene na stres znatno lakše podnose niske temperature, dok pravilna intervencija nakon mraza omogućuje brži oporavak i nastavak normalnog razvoja.

U tu svrhu preporučuje se primjena kombinacije biostimulatora i mikrobioloških pripravaka, koji djeluju sinergijski na jačanje otpornosti biljke i stabilizaciju njezinih fizioloških procesa. Osnovu programa čine Algadul, kao prirodni biostimulator na bazi morskih algi, zatim Pro-amin ili Ilsamin N90 kao izvor aminokiselina odnosno organskog dušika, te Pro-bac koji potiče mikrobiološku aktivnost tla i dostupnost hranjiva.

Ova kombinacija primjenjuje se folijarno u koncentraciji od 0,3 – 0,5 %, odnosno 300 – 500 ml na 100 litara vode. Utrošak vode prilagođava se kulturi, pa se u voćnjacima i vinogradima kreće od 600 – 800 L/ha, u povrtlarskoj proizvodnji od 400 – 600 L/ha, dok se kod ratarskih kultura koristi od 200 – 400 L/ha. Proizvodi se mogu primijeniti zajedno u istom tretmanu, čime se pojednostavljuje primjena i smanjuje broj ulazaka u nasad.

Za optimalan učinak preporučuje se jedan tretman prije najavljenog mraza, kako bi se povećala otpornost biljke, te jedan do dva tretmana nakon pojave stresa u razmaku od 5 do 7 dana, s ciljem poticanja regeneracije i ponovnog uspostavljanja funkcije biljke.

Sinergijskim djelovanjem navedenih proizvoda postiže se cjelovit učinak. Algadul povećava otpornost biljke na abiotički stres i smanjuje šok uzrokovan niskim temperaturama, Pro-amin, odnosno Ilsamin N90 ubrzavaju regeneraciju i metaboličke procese, dok Pro-bac potiče aktivnost tla i razvoj korijena, osigurava bolju dostupnost hranjiva, ali i doprinosi jačanju prirodne otpornosti biljke kroz aktivaciju korisne mikrobiološke populacije.

Kako bi se izbjegla nedoumica oko izbora proizvoda, važno je pojasniti razliku između Pro-amina i Ilsamina N90, iako oboje imaju važnu ulogu u oporavku biljke nakon stresa.

Pro-amin sadrži veći udio slobodnih aminokiselina (80%) i ukupnog dušika (13%), zbog čega djeluje brže i intenzivnije. Njegova primjena posebno je učinkovita u situacijama jakog stresa, poput mraza, kada je potrebno pokrenuti regeneraciju biljke i potaknuti metaboličke procese.

Ilsamin N90 također osigurava aminokiseline (55%) i organski dušik (9%), ali u nešto blažem obliku, zbog čega djeluje ujednačenije i pogodniji je za redovitu primjenu kroz vegetaciju, ili u situacijama kada nije prisutan izražen stres.

U praksi, izbor ovisi o intenzitetu stresa i cilju primjene: kod jačih oštećenja i potrebe za brzim oporavkom prednost ima Pro-amin, dok je Ilsamin N90 prikladan za održavanje kondicije biljke i kontinuiranu podršku tijekom vegetacije.

U uvjetima sve izraženijih klimatskih ekstrema, ovakav pristup predstavlja ključnu mjeru za očuvanje proizvodnje i smanjenje rizika, jer omogućuje biljci da brže prebrodi stres i nastavi svoj razvoj uz minimalne gubitke prinosa. Za maksimalan učinak preporučuje se pravovremena primjena prije najavljenih temperaturnih stresova te nastavak tretmana odmah nakon pojave oštećenja.