Agrotehnika proizvodnje šljive po ekološkim standardima

Šljiva

U ovom će tekstu detaljnije biti opisane bolesti i štetnici šljive te njihovo suzbijanje po programu ekološke zaštite.
Šljiva je na ovim područjima jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta voća te spada u grupu  koštunjićavog voće, a neke od vrsta su:

Bistrica, Kalifornijska plava, Čačanska ljepotica, Čačanska rana, Čačanska najbolja, Čačanski šećer, Čalanska rodna, Ersinger Fruhzwetsche, Imperial, Julka, Ontario, President,  Ruth Gerstetther, Stanley, Valjevka, Vagenhajm (Wagenheims Fruhzwetsche, Cimerova rana, Domaća bijela šljiva (samonikla) Prunus domestica.

Uzgoj šljive nije nimalo lagan te prije sadnje svakako potražite stručan savjet.

Šljiva vrlo rano cvate i osjetljiva je na proljetne mrazeve. Iz tog je razloga vrlo važan odabir terena za uzgoj. Preporučljivo je odabrat teren nagnut na južnu stranu kako bi osvijetljenost nasada trajala što dulje.
Smjer redova sjever-jug također će osigurati bolju osvijetljenost, dok ravnice i udoline nisu pogodne za uzgoj šljive.
Na brežuljcima je temperatura ujednačenija te je manja mogućnost pojave mraza.

Sadnja šljive

Priprema tla

Priprema tla za sadnju šljive počinje 6 mjeseci prije sadnje.
Prije sadnje potrebno je obaviti podrivanje na dubinu oko 70-90 cm te rigolanje uz zaoravanje meliorativne gnojidbe na dubinu od 55-60 cm.
Prije oranja, ovisno o analizi tla, nužno je osigurati kompostirani stajski gnoj u količini od 30000-40000 kg po 1 ha i 1000 do 3000 kg Bio Ilse 6:5:13 te ga rasprostraniti po tlu sa samoistovarnim prikolicama.

Podloge mogu biti vegetativne i generativne.

Sadnja šljive

Sadnju u dobro pripremljeno tlo (usitnjeno i poravnato) obavlja se u proljeće ili jesen kada biljka miruje. Ukoliko je moguće, preporučljiva je jesenska sadnja.
Predlažem međuredni razmak od 5 m, dok bi razmak u redu trebao biti 4 m.
U našem je podneblju najbolje odabrati slijedeće sorte: Stenley, Čačansku ranu, Čačansku najbolju, Čačanski šećer, Čačansku rodnu, Wagenheim.
Posađeni nasad u prve je tri godine potrebno redovito obrađivati, međuredno ga tanjurati, a u redu okopavati.

Gnojidba

Prije sadnje meliorativno u tlo unesite od 30000-40000 kg kompostiranoga stajnjaka te 1000-3000 kg  Bioilse 6:5:13 ili Bioilse 7:7:7.
U narednim godinama svake godine u nasad bi trebali unositi oko 5000  kg kompostiranoga stajnjaka, te 400 kg Bioilse 6:5:13 u osnovnoj gnojidbi i 300 do 400 kg Bioilse 11% N u prihrani ili folijarno prihranjivati kombinacijom AminoVitala i AlgoVitala 3 + 3 litre u dva do tri navrata. Uspješni proizvođači AminoVital i AlgoVital u navedenim količinama dodaju u svako prskanje.

 

Tekst pripremio dipl.ing.polj.  Ivan Miličević

Post a comment

You must be logged in to post a comment.